|
Bioloska raznolikost podrazumeva raznolikost zivih organizama koji
nastanjuju kopno i vodu, kao i raznolikost unutar razlicitih vrsta,
izmedju vrsta i ekosistema. Biodiverzitet nije samo sveukupna
raznolikost oblika i pojava biljnog i zivotinjskog sveta, vec i
raznolikost funkcija zivih organizama.
Radi opstanka nase planete i harmonicnog suzivota coveka i prirode,
svet se bi trebao da se usmeri na dva glavna cilja: ocuvanje i
odrzivo koriscenje biodiverziteta.
Ocuvanje biodiverziteta je konzervacija i obnavljanje narusenih
ekosistema i prirodnih stanista, kao i ocuvanje i oporavak biljnih
i zivotinjskih vrsta.
Odrzivo koriscenje (Sustainable use) je takvo koriscenje
komponenata bioloske raznovrsnosti koje ne prouzrokuje narusavanje
biodiverziteta, vec predstavlja racionalno koriscenje prirodnih
dobara i odrzavanje onog stepena potencijala biodiverziteta koji
odgovara potrebama i teznjama sadasnjih i buducih generacija.
Geneticki diverzitet podrazumeva varijabilnost zivih vrsta na
Zemlji i geneticku informaciju o svim vrstama biljaka, zivotinja,
gljiva i mikroorganizama na Zemlji koje, svaka ponaosob, imaju
specificnu genetsku kombinaciju stvorenu evolucijom i koja se ne
moze ponoviti u drugim vrstama.
Specijski diverzitet obuhvata ukupan broj organskih vrsta u svim
ekosistema na Zemlji, od prapocetaka zivota. Prema nekim podacima,
Zemlju nastanjuje izmedju 5 do 80 miliona biljnih i zivotinjskih
vrsta, od kojih je poznato i opisano samo oko 1,5 miliona vrsta.
Postoji milion malih beskickmenjaka (uglavnom insekata) koji cine
73% sveukupnog zivog sveta. Od opisanih zivotinjskih vrsta 4.763
su sisari, 9.946 ptice, a reptila, vodozemaca i riba je vise od
35.000.
Ekosistemski diverzitet oznacava ukupnu raznovrsnost stanista i
biocenoza, kao i ekoloskih procesa u biosferi.
Zivotinjski i biljni svet
Svakoj cetvrtoj vrsti sisara na Zemlji preti istrebljenje, a pred
izumiranjem je i 50% biljaka!
Najvecu opasnost po zivotinjski i biljni svet predstavljaju
krivolov i trgovina zivotinjama, biznis koji svake godine donosi
izmedju pet i osam milijardi dolara i cije su zrtve preko 350
miliona biljaka i zivotinja.
1. jula 1975. godine na snagu je stupila Konvencija o
medjunarodnoj trgovini ugrozenim vrstama divlje faune i flore
(CITES) kojom je regulisana medjunarodna trgovina zivotinjama i
biljkama.
Medju najugrozenijim zivotinjskim i biljnim vrstama, svrstanim u
Prilogu I (Appendix I) CITES-a nalaze se, izmedju ostalih, majmuni,
tigrovi, veliki panda, slonovi, nosorozi, tibetanske antilope,
morske kornjace, razne vrste krokodila i zmija, od ptica papagaji,
zdralovi i fazani, a od biljaka narocito kaktusi i orhideje.
(Celokupna lista ugrozenih vrsta moze se naci na web sajtu CITES-a
- http://www.cites.org)
Najveci uzrocnici nestanka pojedinih biljnih i zivotinjski vrsta
pre svega su gubitak stanista i lose raspolaganje zemljistem.
Od 1960. do 1990. godine u zemljama u razvoju je unisteno oko 37%
divljeg zemljista
Do 20% tropskih suma, koje predstavljaju „pluca“ Zemlje, nestalo
je od 1960. do 1990. godine.
Od 1990. do 1998. godine isuseno je oko 50% mocvarnog podrucja.
Zbog sedimentacije i neodrzivog koriscenja zemljista za 35%
koralnih grebena postoji opasnost da potpuno izumru u narednih 30
godina!
U SR Jugoslaviji su dve zivotinjske vrste izumrle, medju kriticno
ugrozenim su pre svega ribe- saran, jesetra, ibis, kao i zmija
sarka. Za sada se zaba krastaca, slepi mis, pijavica i sumski mrav
nalaze u manjoj opasnosti i potrebno je preduzeti sve mere da ne
bi izgubili te i mnoge druge dragocene stanovnike naseg podrucja.
Krivolov je u Jugoslaviji poprimio zabrinjavajuce razmere pre
svega kada je u pitanju lov na retke i na nasem podrucju zasticene
vrste ptica. Do sada su na stotine hiljada ptica, uglavnom zuta i
bela pliska, seva, velika strndalica, zeba, poljska seva i
zelentorka sa podrucja Carske bare kod Zrenjanina i okolnih
stanista u Vojvodini zavrsile na trpezama evropskih gurmana, a
krivolovci, u velikom broju Italijani, su od toga zaradili velike
svote novca.
SRJ je CITES-u pristupila u maju 2002. godine, ali je dug put pred
zakonodavstvom da se resi problem „pticje mafije“ i mnogi drugi
problemi koji pogadjaju biodiverzitet naseg podrucja.
Korisni linkovi:
CITES - The Convention on International Trade in Endangered (Konvencija
o medjunarodnoj trgovini ugrozenim vrstama)
http://www.cites.org
IUCN - The World Conservation Union
http://www.iucn.org |